BISKUPIJSKO SVETIŠTE SRCA ISUSOVA U STUDENCIMA
Kip Srca Isusova u dvorištu Svetišta, dar obitelji Ivana Ike Sušca
NASTANAK I PROGLAŠENJE BISUPIJSKOG SVETIŠTA Od početka svoje župničke službe u Studencima don Damjan Raguž razmišljao je o ideji osnutka svetišta Srca Isusova. Pismo od 19. veljače 1998. upućeno svećenicima koji su rodom iz župe Studenci je pismo u kojem to prvi put otvoreno spominje. Ovako im piše: "Čim sam došao u ovu župu, evo prođe 5 godina, pala mi je jedna ideja, misao na pamet koju nisam do sada imao hrabrosti nikomu spomenuti, bojeći se da netko ne bi protumačio da to predlažem radi nekakve svoje slave ili sebeljublja. Tu misao, ideju, izreče neki dan don Tomo Vukšić, pa me je to razveselilo, i to je razlog zašto vam pišem." Kako se s tom idejom složio, rekao je don Tomi da o tome odmah razgovara s biskupom Ratkom Perićem što je on i učinio. Biskup je rekao da u načelu ne bi imao ništa protiv samo da bi o tome trebalo obavijestiti i upitati najprije svećenike rodom iz župe Studenci, te da bi trebalo navesti podatke iz prošlosti o vjerničkim i hodočasničkim pohodima ovoj župi i mjestu kao polazište za proglašenje svetišta. Don Damjan u istom pismu donosi podatak i svjedočanstvo Božice Jerinić, zvane "Šica" koja mu je rekla: "Mogu sigurno potvrditi da je moja majka dolazila više od petnaest godina zaredom bosa iz Prenja na hodočašće Srcu Isusovu u Studence, te da nas se znalo udružiti u skupinama po desetak, petnaest moleći i pjevajući kroz Čapljinu idući u Studence za Srce Isusovo!" Župnik također navodi kako je i sam otišao iz Prenja, svoga rodnog mjesta na hodočasnički zavjet Srcu Isusovu. Naime, nakon što je došao iz vojske 1965. god., kako bi se upisao u sjemenište, trebao je položiti dva razreda, sedmi i osmi u Crnićima. Tada se zavjetovao da će ako položi, hodočastiti pješice na zavjet Srcu Isusovu u Studence. I položio je oba razreda. "Ne znam zašto sam to krio od majke, rekao sam samo da idem u Čapljinu poslom, a ja se odmah u ulici izuo te kroz Grabovine i Čapljinu u Studence na zavjet. Ispovjedio sam se, pričestio, bio na Misi i vratio sretan kući. Nikada nisam mogao pomisliti da ću biti župnik u Studencima."
Vjernici obavljaju pobožnost zavjeta Srcu Isusovu
BISKUPOVA NAKANA I ODLUKABiskup mostarsko-duvanjski i administrator trebinjsko-mrkanski, mons. Ratko Perić, sa svojim suradnicima dobro je razmotrio ovu ideju koja je spontano proizašla kroz usta i želju župnika don Damjana nakon više desetljeća vjerničkih molitava, zavjeta i spontanih hodočašća u župu Studence. Zar nije predivno imati u srcu biskupije Srce Isusovo kao središte biskupijskog i vjerničkog štovanja i pobožnosti gdje bi vjerni puk nalazio svoju utjehu, radost i nadu. Zar se onda iz toga Srca prepunog božanske ljubavi ne bi razlijevale neizmjerne zrake nebeske milosti po cijeloj biskupiji i šire, i duhovno preobražavale ovaj moderni naraštaj koji je toliko potreban duhovne radosti, unutarnjeg mira i božanskog praštanja. Ovaj svijet potreban je upravo takvog srca i takvog milosrđa. I ne bi bio promašaj u Studencima proglasiti službeno svetište Presvetoga Srca Isusova za cijelu Hercegovinu gdje bi svoje utočište i utjehu mogli naći i vjernici iz okolnih mjesta i susjednih biskupija. Biskup je imao u vidu i želju župnika, i podršku svećenika i vjerničkog puka, a napose hodočasničku tradiciju koja je desetljećima bila tako snažna i duboka da je možda bila i najjači argument za proglašenje svetišta u Studencima.Tako je biskup Ratko Perić prihvatio zamolbu župnika don Damjana Raguža te župu Presvetoga Srca Isusova u Studencima proglasio svetištem 19. lipnja 1998., tj. na devedesetu obljetnicu utemeljenja župe i na šezdesetu obljetnicu izgradnje župne crkve.
SVEČANOST PROGLAŠENJA
Biskup Ratko Perić proglasio je svetište u Studencima 19.lipnja 1998. Svečano misno slavlje, uz pratnju mješovitog župnog zbora kojim je ravnao don Niko Luburić, predvodio je biskup domaćin Ratko Perić uz koncelebraciju tridesetak svećenika, velikog broja časnih sestara i mnoštvo vjerničkog i hodočasničkog puka. Župa je toga dana slavila i svoju devedesetu obljetnicu osnutka kao i šezdesetu obljetnicu izgradnje župne crkve.
Himna Presvetom Srcu Isusovu Svetište Presvetog Srca srce je Hercegovine, Presveto Srce Isusovo, otvori spasa vrelo, (Tekst: Mons Ivan Šaško, glazba: prof. NikoLuburić)
ORGANIZACIJA VELIKIH DEVETNICA U SVETIŠTU Nakon župnika don Jure Vrdoljaka do proglašenja svetišta 19. lipnja 1998. u Studencima se nije održavala Velika devetnica za svetkovinu župnog titulara. Uglavnom se održavala trodnevna duhovna priprava koju je predvodio sam župnik, a bila je redovna prilika za svetu ispovijed. Tu praksu je nastavio i don Damjan sve do proglašenja svetišta kada su se stvari oko organizacije devetnice počele mijenjati. Procesija s kipom Srca Isusova
Uočnica za Srce Isusovo sa uzdignutim svijećama Devetnica bi redovito započinjala na svetkovinu Tijelova a završavala na dan svetkovine Presvetoga Srca Isusova na večernjoj svetoj Misi sa završnim svečanim blagoslovom. Uočnica je uvijek bila veoma posjećena i privlačna zbog noćne procesije sa svijećama. Na samu svetkovinu obično su se slavile četiri svete Mise: u 7 sati ujutro, u 9, 11 i u 19 sati. U 7 i 9 sati bile su obično tihe Mise dok je u 11 sati bila glavna, svečana sveta Misa koju je redovito predvodio neki od biskupa. Na svečanoj svetoj Misi liturgijsko pjevanje predvodio je redovito veliki župni zbor uz ravnanje don Nike Luburića i župnog orguljaša Ivana Petkovića. Na dan svetkovine večernja sveta Misa u 19 sati bila je Misa zatvaranja proslave na kojoj je bio i završni svečani blagoslov s Presvetim Oltarskim Sakramentom. Kroz cijelu devetnicu svećenici bi redovito, uz večernje svete Mise, ispovijedali narod Božji. Ispovjednici su bili posebno zauzeti na dan proslave kad bi ispovijedali pod svim svetim Misama jer je dolazio velik broj hodočasnika.Kroz devetnice su, nakon proglašenja svetišta, zborovi iz župe, ponajprije veliki župni zbor, pratili misna slavlja svečanim liturgijskim pjevanjem. Malo pomalo kroz devetnicu će sve više dolaziti i zborovi iz drugih župa ili sa svojim svećenicima ili sa svojim voditeljima što je dodatno obogaćivalo zajedništvo u svetoj euharistiji i svetu Misu lijepim liturgijskim pjevanjem gostujućih zborova. Mise devetnice redovito su se održavale u 19 sati. Također se vremenom spontano razvio običaj da se kroz devetnicu upriliči susret folklora na župnoj livadi pokraj Studenčice gdje bi zaigrali i zapjevali domaći folklorni sastavi iz župe Studenci, HKUD-a iz okolnih župe te poneko HKUD iz Hrvatske. Te večeri bi se sveta Misa slavila u 18 sati. Na poziv župnika policija iz Ljubuškog bi na uočnicu i na dan proslave, zbog velikog broja hodočasnika, regulirala promet u svetištu i oko njega. Dom zdravlja iz Ljubuškoga, na zamolbu župnika, uvijek bi, za slučaj potrebe, na uočnicu i dan svetkovine organizirao kola hitne pomoći s potrebnim liječničkim osobljem. Radio Ljubuški bi također emitirao sve informacije vezane uz devetnicu, propovjednike i svečanu proslavu. Župnik bi na radiju u nekoj od emisija tom prigodom prenio svoju poruku i poticaj svim vjernicima i hodočasnicima.
DEVETNICA JUBILARNE 2008. GODINE – SVETKOVINA 30. svibnja Godina 2008. za župu Studence bila je jubilarna iz više razloga: slavila se 100. obljetnica osnutka župe, 70. obljetnica blagoslova župne crkve, 10. obljetnica uspostave hercegovačkog svetišta Srca Isusova i 10. obljetnica gradnje svećeničke grobnice u dvorištu župne crkve. Jubilarna godina još je pojačana s dva velika svećenička slavlja: domaći sin, don Dražen Lauc slavio je mladu Misu, a fra Rade Dragićević, također rodom iz župe Studenci, slavio je jubilarnu zlatnu Misu, tj. pedeset godina svećeništva. Zbog ovako veličanstvenih duhovnih događaja u župi koji su trebali obilježiti 2008. godinu, župnik don Damjan Raguž organizirao je Pučke misije kako bi se vjernici na ove duhovne događaje što temeljitije pripremili. Tako je Pučke misije predvodio biskup bračko-hvarsko-viški, mons. Slobodan Štambuk, a trajale su 6 dana, od 23. do 28. veljače. Kao njegov suradnik i pomoćnik u vođenju pučkih misija trebao je biti fra Valentin Vukoja, župnik iz Ljutoga Doca. Međutim fra Valentin se iznenada razbolio i završio u Mostaru na operaciji. Tako je teret Pučkih misija ostao na biskupu Štambuku.
BISKUPI U SVETIŠTU Od osnutka biskupijskog svetišta Presvetoga Srca Isusova u Studencima 1998. godine, župnik don Damjan Raguž nastojao je da za slavlje župnog titulara uvijek bude jedan od biskupa kao predvoditelj svečanog misnog slavlja. Domaći biskup, mons. Ratko Perić, utemeljio je i proglasio svetište, te uvijek nastojao, kad god je to bilo moguće, i sam sudjelovati u svečanoj proslavi. Biskupi su, naravno, svojom prisutnošću i svojom pastirskom riječi uvijek poticali hodočasnike i vjernike da dolaze u okrilje ovog svetišta i tu nalaze svoju duhovnu okrjepu, mir, sigurnost i snagu za daljnju svakodnevnu životnu borbu. Prisutnost biskupa davalo je dodatnu ozbiljnost i dostojanstvo ovom vjerničkom i hodočasničkom okupljalištu u Zapadnoj Hercegovini. Biskup Marin Barišić predvodi misno slavlje u Svetištu 2004. godine Kardinal Vinko Puljić predvodi misno slavlje u svetištu 2006. godine
Misno slavlje u svetištu 2011. godine predvodio je mons. Tomo Vukšić 2007.: Svečano misno slavlje u 11 sati predvodio je biskup domaćin mons. Ratko Perić.
HODOČASNICI U SVETIŠTU Već i prije službenog proglašenja svetišta Srca Isusova u Studencima, hodočasnici su dolazili iz raznih krajeva Hercegovine, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i inozemstva kako bi obavili svoj zavjet Srcu Isusovu, pomolili se i zahvalili Isusu za njegove darove i milosti. Zapravo, Studenci su na neki način od samog osnutka dobili atribute hodočasničkog mjesta. Dolazile su grupe hodočasnika, djece, mladih, bogoslova, sjemeništaraca, časnih sestara i svećenika. Nekad bi i neki od njih imali i svetu Misu u svetištu, a nekada bi se zadržali u molitvi i produžili dalje svoj put. Studenci su svima njima bili jedna duhovna oaza mira u kojoj su mogli naći unutarnji spokoj ali i duhovni odmor i osvježenje. Ovdje ćemo spomenuti samo neke od grupa i hodočašća koja su zabilježena na stranicama župnog vjesnika Povezanost ili su se upisali u Knjigu dojmova svetišta. Osvrnut ćemo se uglavnom samo na one grupe koje su posjetile svetište od njegovoga službenog proglašenja 19. lipnja 1998. - Skupina od 40 studenata iz Zagreba posjetila je svetište 1. lipnja 2002. Sa svojim voditeljima, p. Lukom Rađom i prof. Milivojem Magerlom slavili su u župnoj crkvi svetu Misu. Maturanti iz Šibenika u posjetu Svetištu 2012. godine |